Prvi početak grada Sušaka nastao je prigodom gradnje Karolinske ceste, koja se ondje gradila 1728. godine.
Ime Sušak počelo se upotrebljavati u 18. stoljeću, najprije za neki posjed uz Karolinsku cestu nedaleko kapele sv. Lovre. Ime je dobio, po svojoj prilici, jer je bio na jakom udaru sunca, stradao je mnogo na vodi i ljetna mu je suša škodila. Kasnije je to ime proteglo na cijeli onaj kraj na kojem se podigao grad Sušak. Ipak, cijelo se 18. i 19. stoljeće slabo upotrebljavalo ime Sušak, radije se reklo „preko mosta“, talijanski „oltre ponte“, ili latinski „trans pontem“.
Već su se u 18. stoljeću nanizale uz ovu cestu prve veće kuće na Sušaku, oko 20 kuća. Na Sušaku su posjedovali Franjevci, koji su se u trsatski Samostan uselili 1468. godine. Mnogo je doprinijela napretku Sušaka gradnja Lujzinske ceste od Rijeke do Karlovca, kojom se na Sušaku otpočelo 1804. godine. Onda se je više velikih kuća podiglo uz Lujzinsku i Karolinsku cestu, među ostalim podignuo je veliku trokatnu kuću i Ljudevit Adamić, veliki riječki veletržac, nasuprot mosta preko Rječine, ispod trsatskoga brijega.
Sušak su s Trsatom spajale kamenite stube. Trsatske stube počinju na Sušaku nasuprot mosta preko Rječine, gdje se sastaju Lujzinska i Karolinska cesta. Nadalje je vodio pješački put od Sušaka na Trsat mimo kapele sv. Lovre i kolna cesta od Karolinske ceste na Trsat.Sušak je s Trsatom i Vežicom postao posebna upravna općina, isprva sa sjedištem na Trsatu, a od 1877. godine na Sušaku. Prvim je načelnikom bio dr. Marijan Derenčin, 1876. godine načelnikom je postao Stanko Lukanović. Iste su godine bile pripojene Sušačko-Trsatskoj općini Kostrena Sv. Lucija, Kostrena Sv. Barbara i Draga. S obzirom da je školske godine 1871/72. bila dokinuta u Rijeci posljednja Hrvatska Pučka Škola sva su djeca morala u Rijeci i sa Sušaka polaziti Talijanske Pučke Škole. Stoga je jedna od prvih briga Trsatsko-Sušačke općine bila da se na Sušaku osnuje Hrvatska Pučka Škola. U tom je i uspjela. Sušak je dobio posebnu pučku školu, s četiri učitelja i jednom učiteljicom.Sušak je 1919. godine bio s Trsatom proglašen gradskom općinom. Grad Sušak ima sve. Luku, željezničku stanicu, svoju gimnaziju od 1896. godine, morska kupališta, nekoliko hotela, Svetište Majke Božje Trsatske...Sušačani su 95% rimokatolici. Rimokatolici su imali svoju župnu crkvu sv Jurja na Trsatu. Ta se crkva broji među najstarije crkve na području Senjsko-Modruške biskupije, postojala je već u 18. stoljeću. U toj su crkvi djelovali župnici glagoljaši, koji su se služili hrvatskim glagoljskim pismom do početka 17.stoljeća. U 17. stoljeću, Trsaćani se počinju služiti latinskim pismom i talijanskim pravopisom. Trsat je sa Sušakom danas jedna cjelina. Sušačani i Trsaćani govore čakavskim narječjem, kojim su oduvijek govorili. Miješa se ikavski govor s ekavskim. Njihovo se narječje poprilično razlikuje od riječkoga čakavskog narječja i od susjednoga grobničkog.1924. godine, Rimskim ugovorom, Rijeka je bila pripojena Italiji, a Sušak kraljevini SHS.
Zaključcima mirovne konferencije u Parizu 1947. godine, Rijeka je ponovo vraćena Hrvatskoj u sklopu države Jugoslavije. Godine 1948. gradovi Rijeka i Sušak su udruženi u grad Rijeku.

Dijelovi ovog teksta preuzeti su iz knjige: “ Uz Lujzinsku cestu” Rudolfa Strohala

Neke od najvažnijih knjiga gdje možete saznati više o povijesnom Gradu Sušaku:

Dr Andrija Rački (1870-1957) svećenik, poliglot i pisac (služio se je sa 16 jezika)
"POVIJEST GRADA SUŠAKA"
Zahvaljujući gradskom zastupstvu
Izdano na Sušaku (Trsat) 30.11.1928 godine

Opis knjige:
Ova knjiga pisana na 315 stranica detaljno opisuje život odnosno povijest Grada Sušaka. Pisana na starom Hrvatskom jeziku ova knjiga obuhvaća topografiju Grada Sušaka, upravu u staro doba, dadžbine, izvore starog prava, kazne, crkvene prilike, opisuje javnu nastavu, ceste i puteve, novce mjere i cijene, prezimena i topografska imena, život naših predaka, zdravstvo, industriju, prosvjetna društva, pjevačka i glazbena društva, dobrotvorna društva, narodna društva, opisuje detaljno dijelove (danas kvartove i mjesta) Grada Sušaka i šire te kompletan život u njemu. Knjiga je pisana detaljno te obuhvaća dijelove i život ljudi kroz povijest na cijelom starom Kvarneru.

Dr. Andrija Rački
„PRILOZI K POVIJESTI GRADA SUŠAKA“
Izdano na Sušaku 1974. godine
Tisak Štamparija Primorskog vjesnika Sušak
Reprint izdanje, veljača 1991.godine, 246 stranica
Tiskara „Rijeka“ u Rijeci u nakladi od 1000 primjeraka
ISBN 86-7071-135-4

Opis knjige:
Kada je dr.Rački napisao knjigu „Povijest grada Sušaka“, dosta materijala ostalo je neobrađeno, a naknadnim skupljanjem i proučavanjem, još ga je nadopunio, te nakon 18 godina izdao knjigu „Prilozi k povijesti grada Sušaka“.U to vrijeme promijenjene su države, granice, ekonomsko uređenje.
Knjiga sadrži dosta podataka o sudstvu i zakonima, te ima niz istinskih primjera koja su se događala u našim krajevima, tako obrađuje materiju Trsata, Sušaka, Bakra, Grobnika, Kastva…Također, na kraju su četiri poglavlja koji sadrže Vinodolski zakon i tri Trsatska urbara ( 1605, 1610 i 1640 godina).Nažalost, Riječkog Statuta nema.
Tko pročita prvu knjigu, „Povijest grada Sušaka“, prirodno je da nastavi i drugu mu knjigu, koja se nadovezuje na prvu.

Željko Bartulović
"SUŠAK 1919-1947 državnopravni položaj Grada"
Nakladnik : Pravni fakultet u Rijeci, Državni arhiv u Rijeci i Adamić d.o.o., Rijeka 2004 godine.
Broj stranica : 650
ISBN broj:
953-219-170-4
UDK oznaka:
94(497.5 Sušak)"1919/1947"

Opis knjige :
Sušak je kao gradska općina postojao svega 28 godina. Nestao je, ne u katastrofi kao mnogi drugi tijekom prohujalih vremena, već voljom stanovnika kada su se naselja na obalama Rječine našla u istoj, jugoslavenskoj, ali i hrvatskoj državi. Ova knjiga impresivnih dimenzija nastoji izvući iz zaborava noviju povijest Sušaka i staviti je uz bok riječkoj o kojoj se toliko govorilo i pisalo.

Dr, Sc. Slavko Komar
SUŠAČKI DANI 1941 (Povijesno-memoarski zapisi)

Dr, Sc. Slavko Komar
SUŠAČKI DANI 1941 (Povijesno-memoarski zapisi)
Drugo izdanje autor Petar Strčić
Sušak, 1941, povijesno-memoarski zapisi
Izdano 2008 godine

Opis knjige:
Napis govori o okupaciji hrvatskoga obalnog prostora 1941. godine, od strane kraljevsko-fašističke Italije. Konkretno - govor je o okupaciji Sušaka, tada naselja uz lijevu obalu potoka Rječina. U Sušaku se 1941. godine šire nasilni denacionalizatorsko-talijanizacijski državni sistem i fašistički društveni sustav. Tada su stanovnici Sušaka i okolice neprijatelju počeli pružati otpor na razne načine. Uskoro je taj otpor započela usmjeravati i voditi KP Hrvatske (u okviru KP Jugoslavije). Sadržaj knjige nastao je prvenstveno na temelju povijesno-memoarskih zapisa.

Skupština općine, Izdavački centar Rijeka
"POVIJEST RIJEKE",
Izdano 1988 godine., str. 192-193 i 212 i 219.

Igor Žic
"KRATKA POVIJEST GRADA RIJEKE"
Izdano u Rijeci rujan 2006g godine
Adamić d.o.o, Rijeka
Tiskara AKD d.d Zagreb
Naklada 3000 komada
str 143-151

Goran Moravček
"RIJEKA IZMEĐU MITA I POVIJESTI"
Izdano u Rijeci rujan 2006g godine
Adamić d.o.o, Rijeka
Tiskara AKD d.d Zagreb
Naklada 3000 komada
str 111-125

Više o Gradu Sušaku možete saznati i ovdje:

http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=68&C=20#_ftnref1